KOLO SRPSKIH SESTARA
– kratak istorijat-

Kolo srpskih sestara osnovano je 28. avgusta 1903. godine u Beogradu kao rodoljubivo i humanitarno, kulturno-prosvetiteljsko žensko udruženje, verski i politički neopredeljeno. Ideja je potekla od slikarke Nadežde Petrović i nastavnice Delfe Ivanić, a sam naziv i Pravila (Statut) od gospodina Ivana Ivanića, supruga gospođe Delfe i Branislava Nušića, književnika i diplomate.
Prvi izabrani odbor Kola bio je sledeći: predsednica – Savka Subotićka, potpredsednica – Milica Dobri, sekretari – Nadežda Petrovićeva i Jelena Lazarevićeva, blagajnici – Marija Jelačića Pavlovića i Jela Bajloni.
Program Društva, koji je bio u duhu tog vremena obuhvatao je: 1. patriotski program – materijalnu i moralnu pomoć srpskom narodu pod okupacijom u borbi za oslobođenje; 2. humanitarni program – materijalnu i moralnu pomoć lokalnom stanovništvu, pre svega siromašnim porodicama, kao i pomoć izbeglicama iz okupiranih krajeva; 3. kulturno-prosvetiteljski program – školovanje ženske omladine kroz osnivanje ženskih zanatskih škola, stipendiranje siromašnih i odličnih učenica i studentkinja, kao i organizovanje predavanja sa ciljem da se razvijaju rodoljubiva i etička osećanja.
Nakon oslobodilačkih ratova (1912-1918) i ujedinjenja u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, Kolo nastavlja svoj rodoljubivi, humanitarni i prosvetni rad još angažovanije i sa neumornim zanosom i nepokolebljivom verom da su dobrota, ljubav i milosrđe najuzvišenije vrednosti koje čovek može da dosegne. Rad Kola srpskih sestara Nemci su zabranili 2. septembra 1942. godine, a nova vlast je u duhu komunističke ideologije zabranila rad predratnim ženskim udruženjima smatrajući ih simbolom buržoaskog društva. Godine 1906. Kolo je izdalo svoje glasilo – kalendar Vardar, štampan u tiražu između 16.000 – 20.000 primeraka. U Vardaru, pored kulturnog dodatka, Društvo je štampalo godišnje izveštaje rada svih mesnih odbora. Poslednji broj izašao je 1941.

 

RAD KOLA SRPSKIH SESTARA U PETROVCU NA MLAVI

 

Podaci o osnivanju Kola u Petrovcu na Mlavi potiču iz blagajničkih dnevnika Pododbora Kola srpskih sestara, prema kojima je Kolo počelo sa radom 1914. godine. Zna se da u ratnim godinama Kolo nije bilo aktivno. Iz istog izvora saznajemo da je Kolo imalo trideset članica, koje su bile supruge bogatijih petrovačkih trgovaca, zanatlija, mehandžija, činovnika, sveštenika, kao i nastavničkog osoblja.
Prva predsednica Kola, od osnivanja pa do 1933. godine, bila je gospođa Darinka Ilić, supruga poznatog petrovačkog apotekara. Petrovačko Kolo je novac prikupljalo putem članarina, zatim dobrotvornim akcijama poput organizovanih matinea, koncerata, pozorišnih predstava i sličnih kulturno-zabavnih manifestacija. Nakon Prvog svetskog rata, prikupljena materijalna sredstva deljena su porodicama ratnih invalida, samohranim majkama, ratnoj siročadi, ruskim izbeglicama, obolelim starim ljudima i udruženjima koja su se obraćala petrovačkom Kolu za pomoć.
Na inicijativu predsednice Dare Ilić, Kolo je 1931. godine osnovalo prvo zabavište za decu, a naredne godine kuhinju za siromašne đake. Još jedno njeno delo jeste materijalna i moralna podrška u gradnji radeničke škole za žensku decu.
Pored Kola, u Petrovcu je između dva Svetska rata postojao i ogranak humanitarnog Društva Srpkinja ’’Knjeginja Zorka’’, kao i podružina ’’Ženskog društva’’ u čijim su se prostorijama okupljale članice Kola. Nakon rata, u oslobođenoj zemlji rad Kola srpskih sestara je potpuno prestao, jer je udruženje od novih vlasti označeno kao krajnje reakcionarno i bilo ga je opasno spominjati u pozitivnom smislu. Tek je 1990. godine u Beogradu rad Kola obnovljen, dok je u Petrovcu rad Kola, na inicijativu gospođe Milice Andrejević, obnovljen 1991. godine.
Inicijativa za obnavljanje rada Kola srpskih sestara u Petrovcu na Mlavi potekla je od gospođe Milice dr Andrejević, čija je majka bila članica ove predratne organizacije. Osnivačka skupština petrovačkog Kola srpskih sestara održana je 20. aprila 1991. godine u Velikoj sali SO Petrovac uz prisustvo članica Glavnog odbora KSS u Beogradu, važnih opštinskih funkcionera, zatim bila je i mati Melanija – igumanija manastira Gornjak, prota Dušan sa crkvenim horom, kao i petrovačke gospođe, koje će se nakon skupštine učlaniti u obnovljeno Kolo i tako nastaviti rad svojih majki i baka. Toga dana Kolu je prišlo preko 50 žena koje su uplatile godišnju članarinu i dale priloge. Izabrano je sledeće rukovodstvo: Malka Obradović – predsednica, koju je ubrzo nasledila dr Nada Adamov, Slavica Milovanović – podpredsednica, Jelisaveta Cvetojević – sekretarica, Snežana Karadžić – blagajnica i članice Upravnog odbora: Rajna Milanović, Jasminka Jovanović i Ana Đurđević -doživotna počasna predsednica Kola. Pored predanog humanitarnog rada, članice Kola su nastavile da obeležavaju: Malu gospojinu – svoju krsnu slavu, Krstovdan (27. septembar) – pomen umrlim članicama, Materice (kraj decembra) – praznik obeležen darovima za decu, Badnje veče i Božić, Svetog Savu, Vrbicu, Uskrs, Spasovdan i Vidovdan (28. jun).
Članice KSS veliku pažnju su posvećivale negovanju srpske tradicije i običaja nizom aktivnosti vezanim za crkvu koja je od osnivanja pružala veliku podršku ovom humanitarnom udruženju. U okviru praznika organizovane su akademije, humanitarne akcije, Svetosavski bal, priredbe i sl. Jedan od značajnih praznika bila je proslava krsne slave – Male Gospojine, a sve članice su učestvovale u pripremi i organizaciji slavske svečanosti sa njihovim prijateljima. Po tradiciji, slava je obeležavana u prisustvu slavskog kolačara, koji je među članicama biran svake godine.
Kolo srpskih sestara u petrovačkoj Opštini je najaktivnija organizacija koja se bavi humanitarnim radom. Taj višedecenijski rad ogleda se u stalnoj pomoći deci slabijeg materijalnog stanja, samohranim roditeljima, starijim, nemoćnim i bolesnim sugrađanima, izbeglicama, kao i u pomoći manastirima, posebno pravoslavnim svetinjama na Kosovu. Samostalnim akcijama i u saradnji sa Crvenim krstom, Centrom za socijalni rad, Opštinom, Crkvom i prijateljima ovog udruženja donirana je pomoć ugroženima u vidu hrane, odeće i obuće, školskog pribora.
Tokom 90-ih godina prošlog veka Kolo srpskih sestara pomagalo je i srpskom narodu preko Drine u ratom zahvaćenim područjima. Posle tragičnih događaja u Srpskoj Krajini u saradnji sa Crvenim krstom dočekale su više stotina izbeglica i pomogle im da se smeste u prostorije kasarne. U tim teškim trenucima članice Kola su posebnu pažnju posvetile deci. Pored hrane, odeće i obuće, obezbeđeni su školski pribor i igračke. Godine 1996. organizovano je krštenje za pedesetoro izbegličke dece i odraslih koje se odigralo na reci Vitovnici, na dan svetog kralja Milutina – 12. novembra. Krštenje je obavio vladika braničevski gospodin Ignjatije Midić.

Tekst preuzet sa izložbenih panoa