Manastir Blagoveštenje

Na desnoj obali reke Mlave, 15km od Petrovca, nalazi se manastir Svetog Blagoveštenja. Nastanak manastira se vezuje za kraj XIV i početak XV veka. Na osnovu sačuvanih ostataka zaključuje se da je manastirski kompleks imao crkvu, konak i isposnicu u pećini, koja je i najbolje očuvana. Ceo kompleks bio je utvrđen zidinama, koji su delimično očuvani.

O ovom manastiru su sačuvani samo pojedinačni pomeni, a stručna literetaura još uvek ne navodi nikakve izvore vezane za ovo svetilište. Jedan od pomena je zapis iz 1428. godine, u kojem se pominje da je inak Radoslav u ovom manastiru prepisivao bogoslužbene knjige, što svedoči o prepisivačkoj delatnosti koja se odvijala na ovim prostorima toko XV veka. Poslednji put, manastir Svetog Blagoveštenja na Mlavi se pominje, dvesta godina kasnije, 1628. godine, u zapisu koji je vezan za patrijarha Pajsija, u jednoj bogoslužbenoj knjizi.

Crkva manastira Svetog Blagoveštenja podignuta je na veštački napravljenom platou, smeštena uz samu isposnicu u steni. Crkva je građena u poznovizantijskom stilu, koji je prihvatilo graditeljstvo Moravske Srbije. U osnovi ovo je trikonhalna građevina, sažetog upsanog krsta sa kupolom, i pripratom na zapadu. U zidu istočne apside nalazi se polukružna niša, koja je imala funkciju katedre episkopolis, mesta na kojem sedi vladaka prilikom služenja Liturgije. U oltarskoj apsidi otkrivena je dvodelna časna trpeza. Unutrašnjost je bila ukrašena živopisom, a pod popločan opekama. Od delova arhitektonske plastike sačuvan je fragment lučnog nadvratnika reljefno ukrašen motivom prepleta.

Istočno od oltarske apside u zazidanoj prostranoj pećini nalazila se ISPOSNICA u tri nivoa, čiji se ulaz nalazio 3-4 m od nivoa terena. Na zidu je bilo i šest prozorskih otvora.

Crkva i isposnica građene su od lomljenog kamena i tesanih blokova sige.