Za savremeni svet se može reći da je oblikovan od linija. Ona je sveopšte prisutna kao svakodnevni vizuelni doživljaj čoveka i on čitav apstraktni svet pokriva linijama. U grafici, kao sredstvu umetničkog izraza, linija određuje karakter obilka koji stvara, razlaže površinu i definiše vizuelni prostor, i na njoj ostavlja statičan ili dinamičan trag. U kombinaciji sa drugim linijama, u zavisnosti od smera u kojem se kreće, debljine i varijacija, linija na posmatrača deluje kako na vizuelni, tako i na verbalni način. Njena različitost i prožimanje sa drugim linijama, ukazuju posmatraču na ritam, ravnotežu, kontraste i dinamiku, stvarajući jedan skoro simboličan jezik koji emocije prenosi putem svojih osobina i svoje usmerenosti. Stvaralac na taj način vezuje pogled posmatrača za svoje delo. Umetnost grafike se otuda može objasniti i kao linijska umetnost.

Doktorski rad Marte Božik, serija otisaka izvedena u linorezu, nazvana je „ Dodir“. Na 13 linoreza, koji su više slikovne predstave, nego sami portreti, prikazane su žene iz sveta umetnosti, književnosti, muzike, nauke i hrisćanstva, a pažnja umetnice usmerena je na njihovu legendu, doslednost i viziju, dok je ženstvenost grafički istaknuta samo u nijansama linija.

Za Martu Božik linija predstavlja dodir, i nju poredi sa linijama u unutrašnjosti našeg tela, putem kojih primamo impulse iz spoljašnjeg sveta. Težeći da dodirom razume svet, Marta Božik je u ovoj seriji grafičkih otisaka ograničena upravo samo na liniju. Koristeći je kao osnovno sredstvo likovnog izraza, umetnica pokušava da nam prenese svoje osećaje i svoju inspiraciju za stvaralaštvo.

U svom bogatom grafičkom izrazu, koristeći sve mogućnosti koje linorez pruža, koji je negde ostvaren svetlijim i razigranijim linijama, negde snažnijim i agresivnijim, Marta Božik stvara jednu ekspresionističku kompoziciju u čijem je središtu žena, a inspiraciju nalazi u njihovim životima i fenomenu koji svaka od tih žena predstavlja. Upletene u skoro vijugavu mrežu linija, one ostaju pomalo sakrivene za oko posmatrača, kao da ne žele da nam otkriju svoje fizičko biće, koliko svoju unutrašnju stranu, svoje emocije i senzualnost, svoju spiritualnost i svoju suštinu. One postaju asocijativna, ali i fizička slika uticaja koje su ostvarile na umetnicu.

Upoznata sa njihovim biografijama, dnevnicima, pismima i delom, Marta Božik nam razotkriva njihov fenomen i ukazuje nam na to kako su ove žene osetile svet oko sebe i kako je svet uticao na njih i njihovo stvaralaštvo. Grafika postaje nosilac njihove ličnosti, razmišljanja, harizme i kreativne energije, koja je i oblikovala njihovo životno delo. Kroz ples Pine Bauš, muziku Dženis Džoplin, poeziju Emili Dikenson, slike Fride Kalo…ta energija nastaje da živi, dok kroz linoreze Marte Božik ona nalazi svoj put do posmatrača. Linija zaista postaje dodir.

„Moji radovi nisu ni porteti, ni opisi, oni su čista predstava fenomena onakvih kakvi oni jesu. Zato ja njihovu umetnost percipiram kao čulnu i osećam da odiše iskrenošću, ne u smislu konteksta, već njihove unutrašnje energije. Njihova energija je u njih svesno implemenirana samim tim što one svetu daju deo sebe. Na taj način služe svetu, rade za svet, za druge, za istinu. Mislim, da ih to najviše i povezuje: njihova odlučnost da pronađu najadekvatniji način da daju sebe svetu, svoju energiju, svoja razmišljanja i proizvode svojih osećanja, senzualnosti, temperamenta, vizija neverovatne vitalnosti, ljubavi prema životu i svetu na koji smo poslati ne znajući zašto“ – kaže Marta Božik.

Darko Stokić, istoričar umetnosti